Piriformis sindrom

Piriformis mišić ima neuobičajenu anatomiju. Polazi s prednje strane križne kosti i sakroilijakalnog zgloba, prolazi kroz veliki ishijadični otvor i hvata se na veliki trohanter bedrene kosti.

Zašto je piriformis mišić toliko razvikan?

Glavni periferni živci koji oživčuju glutealnu regiju i donji ekstremitet nalaze se ispod piriformis mišića i između piriformisa i gluteus maximusa. Upravo zbog takve zbijene anatomije, napetost unutar piriformis mišića može uzrokovati bogatu neurološku kliničku sliku glutealne regije i donjeg ekstremiteta.

Piriformis mišić sudjeluje pri abdukciji i lateralnoj rotaciji natkoljenice u zglobu kuka. Glutealni mišići, što uključuje piriformis i quadratus lumborum su glavni igrači u sposobnosti uspravnog hoda. Bez njih čovjek ne bi moga hodati uspravno, jer stabiliziraju trup i kukove.

Prilikom hodanja, svaki put kada podignemo stopalo od poda, na suprotnoj strani trupa quadratus lumborum stabilizira trup i zdjelicu privlačeći jedno drugom, a glutealni mišići stabiliziraju zglob kuka.

Napetost unutar piriformis mišića može nastati kao posljedica:

1. Lumbosakralne spondiloze
2. Lumbalgije
3. Sakroilitisa
4. Statičkog ili dinamičkog prenaprezanja
5. Poremećaja unutarnjih organa

Klinička slika piriformis sindroma

Klinička slika uzrokovana piriformis sindromom ovisi o jačini pritiska istog na išijadični živac. Blagi pritisak išijadičnog živca će izazvati stanje neuropraksije. U takvom slučaju, pacijent se ne žali na bol u glutealnoj regiji, već na simptome u donjem ekstremitetu.

Simptomi mogu biti razni: trnci, bol, smanjen opseg pokreta, oticanje. Kod prisutnost jakog pritiska išijadičnog živca od strane piriformisa, bol je obično prisutna u donjim leđima i stražnjici i dužinom noge, a mogu biti prisutni i motorički ispadi kao npr. pareza.